Materijali za uzimanje dentalnog otiska – III dio
Vezivanje sintetičkih elastomera (polimerizacija)
Vezivanje sintetičkih elastomera, tj. gumastih materijala za otiske započinje praktično
već od samog početka miješanja, tj. kontakta osnovnog materijala i reaktora. Javljaju se prve
elastične čestice koje se vremenom umnožavaju i umrežuju, što dovodi do potpunog vezivanja otisnog materijala i njegovog prelaska iz plastičnog u elastično stanje
U vremenu vezivanja sintetičkih elastomera razlikuju se dvije faze. Prva faza je
očvršćavanje materijala koje u kliničkom smislu dozvoljava vađenje otiska iz usta bez
deformacija. Druga faza se nastavlja nakon vađenja otiska i traje kod nekih materijala i do
jednog sata do potpunog okončanja polimerizacije. Tokom tog vremena moguće su još neke
dimenzionalne promjene otisnog materijala, a tek njihovim završetkom nastupa vrijeme pogodno za izlijevanje otiska.
U kliničkom radu dobar pokazatelj završetka prve faze vezivanja je jednostavan test koji
se provodi pritiskom tupim instrumentom (kuglica nabijača za amalgam) ili noktom (njem.:
fingernageltest!) na površinu otisnog materijala, nakon kojeg ne ostaje impresija već se utisnuti dio trenutno “vraća” u prvobitni položaj. Nakon toga otisak ostavljamo u ustima još 1 – 2 minute kako bismo bili sigurni da je cijelokupan otisni materijal “očvrsnut”. Ta prva faza
vezivanja elastomera, zavisno od njegova hemijskog sastava i viskoziteta (konzistencije), traje od 5 do 10 min.
U ukupnom vremenu rada sa sintetičkim elastomerima tokom postupka otiskivanja
razlikujemo: vrijeme miješanja, vrijeme manipulacije (punjenje otisne kašike i namještanje
u ustima pacijenta), i vrijeme vezivanja ili polimerizacije. Zbir ovih vremena za
savremene materijale iznosi od 8 do 12 min. Poželjni su takvi otisni materijali koji imaju
relativno dugačko vrijeme manipulacije, a što kraće vrijeme vezivanja kako bi postupak
otiskivanja bio što ugodniji za pacijenta. Na ukupno radno vrijeme rada sa sintetičkim elastomerima utiče i temperatura okoline, vlaga, atmosferski pritisak, te eventualno dodavanje usporivača (retardera) polimerizacione reakcije. No, oni se ne preporučuju za upotrebu zbog negativnog uticaja na svojstva otisnog materijala.
Sintetički elastomeri ili gumasti materijali za otiske apliciraju se u usta pacijenta
upotrebom različitih kašika. One mogu biti konfekcijske (metalne i plastične) ili individualne za pojedinog pacijenta. Individualne kašike se izrađuju na situacionom modelu upotrebom hladno polimerizirajućeg akrilata. Kako u potpunosti odgovaraju situaciji u ustima, omogućavaju jednoličan sloj otisnog materijala (obično srednjeg
viskoziteta), što smanjuje njegovu deformaciju prilikom vađenja iz usta. Takve kašike su stoga i najbolje, ali poskupljuju i komplikuju otisni postupak.
Konfekcijske kašike mogu se koristiti (nakon sterilizacije), stoga su jeftinije i
jednostavnije za upotrebu. Kako se u njih obično stavlja otisni materijal vrlo visokog viskoziteta (kitasti), bolje su metalne kašike, jer se plastične prilikom pritiska otisnog materijala na oralne strukture mogu deformisati. Otisni materijali prijanjaju na kašike mehaničkim retencijama (perforacije, ojačani rubovi) ili upotrebom adheziva koji ujedno smanjuju i kontrakciju otisnog materijala.
Fizička svojstva sintetičkih elastomera
Osim već spomenute konzistencije, među najvažnija fizička svojstva sintetičkih
elastomera spadaju:
– preciznost,
– elastičnost i
– dimenziona stabilnost.
Preciznost se ogleda u mogućnosti reprodukcije najsitnijih detalja. Prema međunarodnim
standardima, mjeri se mogućnošću otiskivanja ureza širine 20 mikrona urezanog u čelični blok. Današnji materijali još su i precizniji i to zapravo prelazi potrebe preciznosti u široj
kliničkoj praksi.
Preciznost zavisi i o polimerizacijskoj kontrakciji tokom vezivanja otisnih materijala.
Kontrakcija može nastati i tokom hlađenja otiska s temperature usne šupljine na sobnu
temperaturu, a zavisi od veličine koeficijenta termičkog rastezanja otisnih materijala i to ovim redosljedom:
polieteri > silikoni > polisulfidi.
Veličina termičke kontrakcije može se smanjiti upotrebom adheziva na kašikama za otiske.
Elastičnost sintetičkih elastomera ogleda se u sposobnosti da se u polimeriziovanom stanju pod uticajem određene sile mogu deformisati, a nakon prestanka njenog djelovanja vratiti u početno stanje. Praktičan značaj ove elastične deformacije je što se deformacije nastale prilikom vađenja otiska iz usta, tj. prelaskom polimerizovanog otisnog materijala preko izbočenih mjesta, nakon nekog vremena gube, tj. materijal se vraća u prvobitni oblik. Mjerenja elastičnosti otisnih materijala izvode se na taj način da izvrši istezanje materijala, tj. deformacija u iznosu od 10% volumena i trajanju 30 sekundi, a mjeri se postotak preciznosti, odnosno vraćanje otisnog materijala u prvobitni oblik. Polieteri su nakon svezivanja najčvršći otisni materijali i stoga ih je najteže izvaditi iz usta, ukoliko ima podminiranih mjesta.
Dimenzionu stabilnost karakterišu promjene sintetičkih elastomera nakon njihovog
vezivanja, pa do vremena izlivanja otiska. Zavisi prvenstveno od kontrakcije ili ekspanzije
(bubrenju) polimerizovanih otisnih materijala odnosno o mediju u kojem su odloženi. Kako je već naglašeno, neki materijali isparavaju nusprodukte nastale nakon polimerizacije a neki su hidrofilni pa upijaju vodu (polieteri).
Rezimirajući često različita mišljenja i preporuke, proizlazi kako otiske uzete
sintetičkim elastomerima nije poželjno izlivati u vremenu do 30 minuta nakon vađenja iz usta, a taj period može iznositi i do 2 sata. Ovo je vrijeme potrebno za završetak polimerizacije otisnog matrijala tj. njegovo definitivno vezivanje. Nakon tog vremena neki materijali, poput adicionih silikona i polietera mogu biti odloženi bez posljedica i nekoliko dana, ukoliko su pohranjeni u suvoj sredini, dok se kondenzacioni silikoni moraju izliti u roku do 6 sati nakon vađenja iz usta. Poslije tog vremena linearna kontrakcija kondenzacionih silikona prelazi 0,5%, što je, prema standardima, gornja granica deformacije otisnog materijala koja se još može tolerisati.
Dr stom. Nemanja Malešević
- Published in Blog
Posjeta Medicinskoj školi u Doboju
Juče smo nastavili sa obilaskom srednjih škola gdje se obrazuju budući zubni tehničari a sve u cilju promocije mentorskog programa našeg laboratorija. Ovom prilikom posjetili smo Medicinsku školu u Doboju gdje smo upoznali učenike trećeg i četvrtog razreda zubno-stomatološkog smjera.
Dočekale su nas i ugostile direktorica škole Milena Damjanović te profesorice Sonja Vidić, Milijana Marić, Biljana Kandić, Bojana Aleksić i Jasmina Bukejlović. Oduševili su nas entuzijazmom i spremnošću da svojim učenicima pruže što više znanja ali i da se potrude da im obezbjede bolje, savremenije uslove za učenje i rad.
Naša koleginica, HR menadžer Danka Stojanovic, predstavila je Full Dent zubotehnički laboratorij i sve mogućnosti kojima raspolaže kada je u pitanju izvođenje mentorskog programa, dok je marketing menadžer Biljana Jakšić prezentovala učenicima kako da dođu do kvalitetnih sadržaja koje im nudi laboratorij kao što su stručne edukacije, online prezentacije procesa rada u laboratoriju te stručni članci koje redovno objavljujemo. Najvažnija opcija koju Full Dent laboratorij nudi je volontiranje za zubne tehničare koja im omogućava sticanje uslova za polaganje stručnog ispita.
Radujemo i se narednoj posjeti učenicima ovog smjera koji se školuju u Banjaluci.
- Published in Novosti
Posjeta Srednjoškolskom centru Prijedor
U petak smo već tradicionalno posjetili Srednjoškolski centar Prijedor gdje su nas srdačno dočekale profesorica Pilipović-Rašljić Slađana, dr stom. te Sanja Mijatović-Milaković, psiholog ove obrazovne ustanove. Družili smo se sa učenicima završnog razreda zubno-stomatološkog smjera kojima je naša koleginica, HR menadžer Danka Stojanović, predstavila Full Dent zubotehnički laboratorij te sve mogućnosti kojima raspolaže.
Jedna od njih je opcija volontiranja za zubne tehničare koja im omogućava sticanje uslova za polaganje stručnog ispita. Šta mi to nudimo učenicima u toku obuke?
– kontinuiranu podršku tokom obučavanja,
– korištenje najsavremenije opreme i tehnologija,
– mogućnost zaposlenja nakon obuke.
Mnogi učenici koji su svoje školovanje proveli upravo u ovoj ustanovi sada su dragi članovi našeg kolektiva gdje se iz dana u dan usavršavaju i napreduju u svom poslu. Interesantna činjenica je da je osnivač i vlasnik Full Dent-a gospodin Nenad Đukanović svoje srednjoškolsko školovanje takođe započeo u istim klupama.
U narednim sedmicama slijede posjete školama u Doboju i Banjaluci čemu se naizmjerno radujemo.
- Published in Novosti
Preseljenje
Ovim putem vas obavještavamo da se od danas vaš zubotehnički laboratorij Full Dent nalazi na novoj lokaciji – Knjaza Miloša 15.
- Published in Novosti
Edukacija: “Ortodontska terapija ortofolijama”
Pozivamo Vas na edukaciju “Ortodontska terapija ortofolijama” u organizaciji našeg laboratorija a koja će se održati 20.6.2021. godine u Banjaluci. Predavač je dr David Raičković koji će Vas provesti kroz sve faze rada sa ortofolijama te kroz brojne primjere kliničkih slučajeva. Sve detalje možete pronaći u agendi u nastavku.
- Published in Novosti
Srećan Uskrs!
Svim vjernicima koji danas slave Uskrs želimo ispunjene trenutke sa najdražima!
- Published in Novosti
Materijali za uzimanje dentalnog otiska – II dio
Silikoni (polisiloksani)
Silikoni (polisiloksani) su makromolekularni kondenzacioni produkti silicijumovih
jedinjenja u kojima se najjednostavniji lanac silikona sastoji od naizmjenično poredanih atoma silicijuma i kiseonika:
– O – Si – O – Si -O –
Na ovakve lance nadograđuju se različiti organski radikali čineći između ostalog i
osnovni sastojak silikona: polisiloksan (hidroksidimetilpolisiloksan).
Konzistencija, odnosno viskozitet ovih materijala, zavisi od punila koja sadrže silicijumov,
cink i titanijum oksid te kalcijum i barijum sulfat, zatim parafin, silikonsko ulje niskog
viskoziteta, otvrđivače, korigense i boju.
Ova osnovna masa je u plastičnom stanju, a stvrdnjava, odnosno prelazi u elastično stanje
djelovanjem reaktora koji može biti u obliku paste ili tekućine. Reaktor sadrži aktivator hemijske reakcije, obično neko organsko jedinjenje kositra, kao npr. kositreni dibutil-aurat.
Reaktor sadrži i sredstvo za umreženje alkoksi orto-silikat ili njegov polimer kao npr.
polietilsilikat ili organski hidrogensiloksan.
Zavisno o načinu hemijske reakcije njihovog vezivanja razlikuju se dva tipa silikona:
kondenzacioni i adicioni.
Kondenzacioni silikoni: Osnovu kondenzacionog tipa čini polisiloksan sa OH grupama, tako da se pri njegovom vezivanju oslobađaju nusprodukti, u prvom redu alkohol ili
vodonik. Otpuštanje nusprodukata tokom hemijske reakcije vezivanja karakteristično je za ovu vrstu sintetičkih elastomera. Ukoliko se oslobađa alkohol to rezultira gubitkom materijala na težini i njegovom kontrakcijom , odnosno nepoželjnim dimenzionim promjenama. Ako se,
oslobađa vodonik, on može izazvati i nagrizanje površinskog sloja gipsa kojom se izlijeva otisak, što ponovo ima za posljedicu neprecizan radni model, odnosno njegovu površinu.
Adicioni silikoni (polivinilsiloksani): Ovaj naziv dobili su jer se polimerizuju adicionom
rekcijom, pri čemu nema stvaranja nusprodukata. Ova činjenica je razlog velike dimenzione
stabilnosti i preciznosti ovog tipa silikona. Adicioni silikoni sastavljeni su od organskog
hidrogensiloksana i složenog silanskog jedinjenja sa vinilskim grupama. Reaktor je jedinjenje koje sadrži plemeniti metal, obično soli platine (npr. H2PtCl6). Ovakve reakcije vode do stvaranja umrežene silikonske gume .
Polieteri
Polieteri su najmlađi predstavnik elastomera za otiske i u upotrebi su od 1960.god.
Osnovnu pastu im čini nazasićeni polieter s epiminskim grupama na kraju, plastifikator
i razna punila.
Pastu reaktora čine: jedan aromatski sulfonat te takođe plastifikatori i punila.
Pomiješane paste polimerizuju kationskom polimerizacijom. Kation potiče od reaktora npr.
benzen sulfonskog estera koji dodan epiminskoj grupi uzrokuje otvaranje prstena. U ovom
obliku hemijske reakcije epiminske grupe se mogu umrežavati.
Polieteri su veoma precizni gumasti materijali za otiske (uz adicione silikone
najprecizniji!), te dimenziono izuzetno stabilni, pogotovo ako se otisci odlažu u suvoj
sredini. Nedostatak im je velika čvrstoća nakon polimerizacije, pa nisu pogodni za otiske tamo gdje preostaje veći broj nebrušenih ili parodontološki oštećenih zuba (mogućnost ekstrakcije). Za izlijevanje otisaka trebalo bi koristiti tvrdi gips kako bi se izbjegli lomovi zuba na modelu prilikom odvajanja izlivenog modela i otiska.
Svjetlosno – polimerizirajući sintetički otisni materijali
U novije vrijeme na tržištu se pojavljuju i svjetlosno polimerizirajući materijali. Sastoje
se od smole poliuretan dimetakrilata, SiO2 punila koje pridonosi prenosu svjetlosnog zračenja, plastifikatora, boja i stabilizatora. Dodaju se aktivatori koji omogućuju polimerizaciju sastojaka u prisutnosti izvora svjetlosti talasne dužine oko 480 nm, tj. konvencionalnih stomatoloških lampi za polimerizaciju kompozita. Kako bi se mogla provesti svjetlosna polimerizacija logično je kako se koriste posebne prozirne otisne kašike izrađene od polistirena. Stomatolog može kontrolisati vrijeme manipulacije u ustima (koje je praktično neograničeno), tj. vrijeme kada će započeti vezivanje otisnog materijala uključivanjem lampe za polimerizaciju.
Priprema sintetičkih elastomera za otiske
Elastomeri su dvokomponentni sistemi koji se moraju dovesti u plastično stanje pogodno
za uzimanje otiska. To se postiže energičnim miješanjem određenih količina obe komponente
(osnovnog materijala i reaktora), čime započinje tok polimerizacije (vezivanja) i
postupni prelaz iz plastičnog u elastično stanje.
U pripremi sintetičkih elastomera razlikujemo dvije faze:
– doziranje (proporcionalizacija) i
– miješanje.
Doziranje ili proporcionalizacija prethodi miješanju, a sastoji se u određivanju ukupne
količine otisnog materijala u odnosu na veličinu područja otiskivanja (tj. otiska), te na doziranje reaktora u odnosu na osnovni materijal. Ako se obe komponente nalaze u tubi, tada se na podlogu ili u plastičnu posudicu istiskuje određena količina oba materijala, u odnosu koji propisuje proizvođač. Kod kitastih materijala priložene plastične otisne kašike služe kao jedinica mjere kojoj se dodaje propisana količina reaktora.
Materijali srednje i rijeđe konzistencije miješaju se na podlogama od “masnog” papira
koji sadrže štampani lenjir u centimetrima, kako bi se odredila jednaka dužina komponenti (najčešće različiti volumeni!), za tu svrhu mogu poslužiti i plastične ili staklene pločice. Za vrlo rijetke materijale preporučuje se miješanje u plastičnim posudicama. Miješanje se obavlja metalnom špatulom, većom od onih za miješanje cemenata. Potezi miješanja su široki kako bi se u međusobni kontakt doveli svi dijelovi osnovnog materijala i reaktora. Sintetički elastomeri kitaste konzistencije, najčešće se nakon dodatka reaktora mijese prstima, kao tijesto, uz upotrebu gumenih rukavica, kako se reaktor (kapi ili pasta) ne bi upili u kožu, te tako doveli do lošeg kvaliteta otisnog materijala ili alergijske reakcije kože osobe koja ih miješa.
Treba napomenuti kako su adicioni silikoni osjetljivi na jednokratne rukavice koje sadrže
lateks (sumporne komponente), što može uticati na kvalitet otisnog materijala. Stoga ih valja
miješati golim rukama, jer su obe komponente obično u obliku kitastog materijala i nema
upijanja komponenti u kožu, ili upotrebom silikonskih rukavica (bez lateksa).
Prema međunarodnim standardima vrijeme miješanja iznosi 30-60 sekundi na
temperaturi 23°C (+2°C) i relativnoj vlazi 50% (+5%).
U fazi doziranja i miješanja sintetičkih elastomera važno je strogo pridržavanje uputstva
proizvođača, jer će svaka improvizacija promijeniti željena svojstva otisnog materijala.
Stoga je u novije vrijeme olakšana priprema sintetičkih elastomera za otiske upotrebom “aplikacionog pištolja”. On sadrži dva odvojena spremnika koji sadrže
komponente sintetičkog elastomera. Na nju se stavlja plastična cijev (aplikator) za jednokratnu upotrebu koja u sebi sadrži spiralu kojom se dvije komponente ravnomjerno miješaju. Pritiskom na obarač “pištolja” istiskuje se potrebna količina otisnog materijala direktno u otisnu kašiku i/ili na zubne strukture u ustima pacijenta. Time je uveliko olakšana priprema materijala i omogućeno pravilno doziranje komponenti.
Postoje takođe i električni aparati za miješanje otisnih materijala u koje se stavljaju
komponente otisnog materijala u originalnim pakovanjima, a aparat sam pravilno dozira
komponente dok mi određujemo količinu potrebnog materijala.
Dr stom. Nemanja Malešević
- Published in Blog
Materijali za uzimanje dentalnog otiska – I dio
Za izradu svih vrsta protetskih radova (krunice, mostovi, mobilni protetski radovi) kao i ortodontskih aparata u našoj laboratoriji, neophodan je što precizniji registrat svih anatomskih struktura usne duplje. Dentalni otisak će nam poslužiti za izradu što preciznijeg gipsanog modela koji bi trebao biti vjerodostojna kopija pravog stanja pacijentove usne duplje jer se na njemu izrađuje konkretan protetski rad.
Da bi dentalni otisak bio što precizniji i vjerodostojniji potreban je pravi izbor otisnih materijala. Otisni materijal treba da zadovolji određene kriterijume i to:
- preciznost
- dimenziona stabilnost (dinamika vezivanja)
- elastičnost
- kompatibilnost (sa materijalima za izlivanje otisaka)
- toksično bezbjedan – neškodljiv
- komforan za pacijenta (ugodan ukus, miris, lagano uklanjanje iz usta)
- otporan na kidanje i torziju
- mogućnost dezinfekcije nakon vezivanja
- ekonomičnost.
Elastični materijali se dijele u dvije grupe po hemijskom sastavu različitih materijala:
sintetičke elastomere (zbog sličnosti gumi u stvrdnutom stanju neki ih nazivaju i gumastim
materijalima) i hidrokoloide. Zajednička im je osobina, da poslije očvršćivanja ostaju elastični, lako se i bez neugode vade iz usta pacijenta.
SINTETIČKI ELASTOMERI
Najvažnija podijela sintetičkih elastomera je prema hemijskom sastavu i viskozitetu.
Prema hemijskom sastavu dijelimo ih na:
– polisulfide,
– silikone (adicione i kondenzacione),
– polietere.
Sintetički elastomeri se dijele prema viskozitetu tj. konzistenciji na:
– kitaste (konzistencija staklarskoga kita),
– vrlo viskozne – guste,
– srednje viskozne,
– rijetko viskozne,
– vrlo rijetko viskozne.
U ovom tekstu najviše pažnje ćemo posvetiti polisulfidima.
POLISULFIDI (tiokoli ili merkaptani)
Polisulfidi su bili prvi gumasti materijali primjenjeni u otisnim postupcima još
1953.god. To su polikondenzacioni spojevi alkaličnih polisulfida (Na-tetrasulfid) i alifatskih
dihalogenida. Osnovu ovih materijala čine polisulfid sa SH – grupama (merkaptan)
C2H5
|
HS –(C2H4-O-CH2-O-C2H4-S-S)m– C -(S-S-C2H4-O-CH2-O-C2H4)n – SH
|
SH
Osnovna pasta sadrži oko 80% polisulfid polimera i 20% punila, najčešće TiO2, a obično
je bijele boje zbog boje punila.
Pasta reaktora, ponekad se zove i katalizator (akcelerator ili aktivator), obično je smeđe
boje jer sadrži oko 77% olovnog dioksida (PbO2) koji izaziva polimerizaciju (polikondenzacija) i umreženje (cross-linking) oksidacijom – SH grupa.
U sljedećoj reakciji javlja se umreženje (cross-linking) jonskim vezama. No to nije
poželjno jer ovakva hemijska struktura, kada je pod pritiskom (pritisak tokom uzimanja otiska), može izazvati hemijske reakcije koje dovode do trajne deformacije otiska. Stoga se
polisulfidnom otisnom materijalu još dodaje sumpor koji mu daje stabilnost.
Zbog mogućeg štetnog djelovanja na živo tkivo olovni dioksid se kod novijih polisulfida
zamjenjuje s magnezijumom ili cink oksidom ili cink karbonatom. Time je ovaj materijal
čišći, jer ne prlja tkanine kao kod upotrebe olovnog oksida kao reagensa.
Sumpor, oko 3%, daljnji sastojak paste reaktora, uzrokuje neugodan miris, što ovaj
materijal, unatoč preciznosti i dimenzionoj stabilnosti, diskredituje u odnosu na druge gumaste materijale.
Reaktoru se još dodaje oko 20% ulja (hlorisanog parafina, stearin, ili neki od estera) kako
bi se dobila pasta odgovarajućeg viskoziteta.
- Published in Blog
Proslava povodom godišnjice firme
- Published in Galerija
Proslava povodom godišnjice firme
Obilježili smo veoma značajan datum za naš laboratorij – 12 od osnivanja. Zbog trenutne epidemiološke situacije nismo bili u prilici da se zabavimo i proslavimo kako smo navikli, ali smo ipak upriličili mnoga iznenađenja za naše zapolene kao i drage kolege iz Total Dent-a. Obilježili smo jubileje rada te izabrali najkolege: “Vrijednog mrava”, “Dobru dušu” i “Nesebičnog znalca”. Ovim putem se zahvaljujemo svim našim zaposlenima na godinama truda, zalaganja te ukazanog povjerenja.
- Published in Novosti